ŽUPA sv. MARTINA bisk.- VARAŽDINSKE TOPLICE

29.05.2009., petak

ANTUN I IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI


Image and video hosting by TinyPic
Ove se godine navršava 120 godina od smrti Ivana pl. Kukuljevića Sakcinskog (Ivan Krstitelj, Donat, Maksim, Antun) koji je rođen na današnji dan, 29. svibnja 1816. u Varaždinu kao deveto, posljednje dijete u braku Antuna Kukuljevića i Antonije pl. Labaš. On je, svakako, najistaknutiji član obitelji Kukuljević. Tijekom života bio je jedan od idejnih vođa hrvatskog narodnog preporoda, javni djelatnik, utemeljitelj brojnih znanstvenih disciplina, brojnih ustanova, arhiva, knjižnica, muzeja, časopisa, kulturno-povijesnih društava. Bio je sakupljač povijesne građe, povijesnih izvora, izdavač značajnih povijesnih dokumenata, pisac znanstvenih i povijesnih rasprava, biograf, arheolog, povjesničar umjetnosti, bibliograf i bibliofil. Školovao se u Varaždinskoj franjevačkoj gimnaziji, a 1825. godine smješten je u zagrebački Plemićki konvikt i započeo je studij filozofije, tj. viših razreda gimnazije. Iz tog razdoblja znakovit je njegov posjet stenjevačkom župniku Tomašu Mikolušicu 1830. godine koji mu je preporučio čitati hrvatske knjige, pa je i sam počeo pisati hrvatski, premda ga u školi nitko u tom nije poučavao. 19. prosinca 1833. godine napisao je svoju prvu hrvatsku pjesmu, "Pastir" koja je, na žalost, izgubljena. 1837. godine počeo je suradivati u "Danici" gdje je u broju 50. prvi put tiskana hrvatska pjesma, Kukuljevićeva "Tuga za ljubom". 1837. godine u Zagrebu izašla je prva Kukuljevićeva knjiga, junačka igra "Juran i Sofija ili Turci kod Siska". U studenom godine 1842. na vlastiti je zahtjev otpušten iz vojnicke službe i u prosincu imenovan "začasnim jurasorom županije zagrebacke". U to doba Kukuljević, premda samouk, počinje u "Danici" objavljivati prve povijesne članke i kulturno-povijesne studije. Vrlo je značajan datum 2. svibanj 1843. godine kad je održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru. On je prvi koji je vatreno prozborio hrvatskim jezikom istaknuvši potrebu da se od sada raspravlja u "svima nama milom hrvatskom jeziku", a time i omogući i onim članovima županijske skupštine koji ne razumiju ukočeni, tada još službeni, latinski jezik, izraziti svoje nazore. Kukuljević se 1850. godine, razočaran apsolutizmom, povukao iz političkog života. Od 1851. do 1858.g. bio je predsjednik Matice ilirske. Pod apsolutizmom izdao je desetak povijesnih knjiga, monografija o hrvatskim kulturnim spomenicima, biografija znamenitih hrvatskih umjetnika i tekstova starih hrvatskih pisaca. Povratkom ustava 1860.g. Ivan Kukuljević vraća se u politički život. Imenovan je velikim županom Zagrebačke županije, a 1863. godine osnovao je Samostalnu narodnu stranku. Pokreće stranački list "Domobran". Godine 1876. Ivan Kukuljević postao je prvi predsjednik Matice hrvatske i tu je dužnost obnašao do smrti. Umro je 1. kolovoza 1889. godine.
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
U prigodi njegova rođendana, ogranak Matice Hrvatske Varaždinske Toplice upriličio je na grobu Ivanova oca Antuna koji se nalazi uz kapelu sv. Duha u Var. Toplicama prigodni program koji je vodila prof. Božena Filipan uz sudjelovanje tamburaškog zbora OŠ I. i A. Kukuljevića Var. Toplice, te crkvenog zbora „Martinčeki“. Prigodnu zahvalnu molitvu s okupljenima molio je domaći župnik, a djeca OŠ krasnoslovila su nekoliko Kukuljevićevih pjesama.
Image and video hosting by TinyPic
Obilježavanje dana rođenja i spomena na Sakcinske nastavljeno je u prostorima Osnovne škole koja nosi imena ovih zaslužnih ljudi naše nacionalne povijesti.
Image and video hosting by TinyPic

- 16:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Kolovoz 2015 (2)
Srpanj 2015 (2)
Veljača 2014 (1)
Prosinac 2013 (1)
Travanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (1)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (1)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (2)
Travanj 2012 (2)
Ožujak 2012 (5)
Veljača 2012 (7)
Siječanj 2012 (1)
Prosinac 2011 (4)
Studeni 2011 (2)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (13)
Studeni 2010 (10)
Listopad 2010 (2)
Rujan 2010 (1)
Kolovoz 2010 (9)
Srpanj 2010 (7)
Lipanj 2010 (3)
Svibanj 2010 (8)
Travanj 2010 (3)
Ožujak 2010 (1)
Veljača 2010 (2)
Siječanj 2010 (4)
Prosinac 2009 (3)
Studeni 2009 (4)
Listopad 2009 (1)
Rujan 2009 (13)
Kolovoz 2009 (13)
Srpanj 2009 (7)
Lipanj 2009 (10)
Svibanj 2009 (9)
Travanj 2009 (5)
Ožujak 2009 (10)
Veljača 2009 (17)

ŽUPNI CARITAS

  • CRKVA SV. MARTINA U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA

    - jedna je od najstarijih građevina u Varaždinskim Toplicama čiji zvonik dominira naseljem. Spominje se 1334. g. u prvom popisu župa zagrebačke biskupije, što znači da je sagrađena koncem XIII. ili početkom XIV. stoljeća i to na temeljima starije crkve, o kojoj svjedoče arheološki nalazi i vidljivi mali prozorčić iznad vrata sakristije. U XVIII. stoljeću crkva je barokizirana a arheološki nalazi potvrdili su gotički slog, o kojem danas vidljivo svjedoče elegantni ukrasni pilastri s vanjske strane građevine te prozori na apsidi . Ispod poda pronađeni su ostaci gotičkih temelja te pilastara za kor, a u crkvi se nalaze i tri grobnice. Prigodom zadnje obnove crkva dobiva i dva nova vitraja: bl. A. Stepinca i sv. Marka Križevčanina zaštitnika naše biskupije, koji uz već postojeće u svetištu (sv. Martin i simboli evađelista) čine skladnu cjelinu i zaokružuzju barokni ambijent crkve.
    Osim svakodnevnih, nedjeljnih i blagdanskih misnih slavlja, svečano se slavi zaštitnik župe sv. Martin biskup – 11. studenoga, a također i godišnje klečanje 10. kolovoza. Crkva je kroz cijeli dan otvorena i mjesto je molitve kako domaćih vjernika tako i korisnika bolnice te mnogih pojedinaca i grupa koje turistički posjećuju naš grad.


    .


    ROBBINI OLTARI U ŽUPNOJ CRKVI SV. MARTINA


    Francesco Robba (1698.-1757.), najpoznatiji barokni kipar na tlu Slovenije i Hrvatske, izradio je nekoliko mramornih oltara, remek-djela baroka, za zagrebačku katedralu i crkvu sv. Katarine. Poslije potresa koji je 9. studenog 1880. g. pogodio Zagreb i okolicu kod preuređenja Zagrebačke katedrale, poznati bečki arhitekt Hermann Bollé odstranio je Robbine oltare iz katedrale. Oltari sv. Katarine i sv. Barbare, koje je oko 1736. godine naručio zagrebački Kaptol, darovani su g. 1884. Topličkoj župnoj crkvi, u kojoj ih je slikar i graditelj M. Antonini postavio iste godine.
    Oltar sv. Katarine, (izrađen oko 1740.g.) postao je u Toplicama oltarom Sv. Martina (glavni oltar). Impresivno djeluje reljef s prikazom mučeništva svete Katarine. Krase ga kipovi sv. Bartola i sv. Mateja ap. Oltar sv. Barbare (izrađen oko 1736) krase kipovi sv. Filipa Nerija i sv. Stjepana prvomučenika. S ova dva oltara nedostaju kipovi Sv. Andrije i Sv. Franje Saleškog, koji su bili smješteni u atici jer njih je Kaptol poklonio župnoj crkvi, danas katedrali, u Sisku. Danas se na njihovim mjestima nalaze manje vrijedni kipovi sv. Nikole Tavelića - na oltaru sv. Barbare, te na glavnom oltaru kip sv. Martina biskupa, zaštitnika župe.
    Valja spomenuti da je zagrebački Kaptol već prije 900 godina (između 1111. i 1117.g.) postao vlasnikom Toplica darovnicom bana Aleksija. Kroz čitav srednji vijek zagrebački je Kaptol uspješno doprinosio razvoju čitavog mjesta i lječilišnog turizma u Toplicama sve do 1945. godine kada je Kaptol izgubio svoj posjed i sve zgrade.


    OLTAR ŽALOSNE GOSPE

    -rad je Josefa Oblettera iz 1911 g. a krasi bočnu kapelu župne crkve. Nasuprot ulazu u kapelu nalazi se kip sv. Josipa – zaštitnika Hrvatske. Tu su i kipovi Srca Isusova i Marijina te sv. Antuna i sv. Terezije – najvjerojatnije rad istog umjetnika iz St. Ulricha - Tirol - Austrija. Oltar je blagoslovljen 4. rujna 1911.g. po preuzv. nadbiskupu zagrebačkom Jurju Posiloviću uz sudjelovanje đakovačkog biskupa dr. Ivana Krapca – jednog od velikih dobročinitelja župe Var. Toplice. Lijevo i desno od oltara hrvatsko kulturno društvo "Napredak" postavilo je 1933.g. ploče s imenima poginulih Topličkih župljana u I. svjetskom ratu /1914.-1918/. Strop kapele oslikan je Antoninijevim freskama : Isusa polažu u grob a bočno su freske: Isus zaogrnut crvenim plaštem s trnovom krunom na glavi, te četiri anžela sa simbolima muke Isusove. Sam oltar postaje „Božji grob“ kad se otvori prednja donja ploča – gdje se nalazi kip Isusa položenog u grob u naravnoj veličini /Josef Obletter/ - a pored svetohraništa su prizori Isusova Uskrsnuća. Ispod poda po cijeloj površini kapele nalazi se kripta - grobnica. Prigodom najnovije obnove kapela dobiva vitraje koji prikazuju Navještenje Gospodnje i u gornjem dijelu "Zoru" - označujući BDM kao početak boljega svijeta, a desni prikazuje Uznesenje BDM na nebo - prema oltarnoj slici iz Varaždinske katedrale a u gornjem djelu mjesec i zvijezde - simbole BDM.



    OLTAR GOSPE LURDSKE


    - smješten je lijevo od ulaznih vratiju – nasuprot ulaza na kor. Kip Gospe Lurdske i sv. Bernardice nabavljen je u Beču 1914.g. a o 100- toj godišnjici (2014.g.) oltar je preuređen i obnovljen, tako da je i nadalje mjesto stalne molitve i zagovora mnogih bolesnika iz obližnje bolnice i župljana Topličke župe.



    ORGULJE U ŽUPNOJ CRKVI SV. MARTINA

    Nakon barokizacije (od 1761-1763.g.) kao krunu ljepoti preuređene crkve vjernici 1765. g. nabavljaju orgulje iz radionice Antoniusa Römera iz Graza, koje uz kasnije dodane Robbine oltare daju iznimni barokni ugođaj crkvi.
    Srećom i zaslugom niza topličkih župnika ove orgulje su ostale sačuvane.U njih je posebno bio zaljubljen prof. Ladislav Šaban, najbolji poznavatelj orgulja u Hrvatskoj, koji je uz ostalo zapisao kako imaju: "Čisti orguljski zvuk nepatvorenog baroka, kakav i pripada u barokni ambijent topličke crkve."
    Temeljitu obnovu orgulja god. 1993. izveo je njemački graditelj i restaurator orgulja Wolfgang J. Braun pa su zahvaljujući tome Varaždinske Toplice od tada uključene u programe "Varaždinskih baroknih večeri."


    KAPELA SV. DUHA

    Na ostacima župne crkve koju su uništili Tatari 1242. godine sagrađena je kapela koja je 1774. godine barokizirana. Unutrašnjost i strop kapele oslikani su freskama nepoznatog majstora a glavni oltar prikazuje silazak Duha Svetoga na apostole okupljene oko Blažene Djevice Marije. Freska je naslikana 1882 g. za vrijeme župnika A. Golubića. Kapelu je do XIX. stoljeća okruživalo groblje, a tu je pokopan i Antun Kukuljević Sakcinski, nad čijim grobom se nalazi križ s glagoljskim natpisom sina Ivana Kukuljevića Sakcinskog: „Zahvalni sin svome otcu.“ Godišnje „proštenje“ slavi se na Duhovski ponedjeljak tj. na blagdan BDM – Majke Crkve.



  • VRIJEME U HRVATSKOJ:

    Hrvatska danas








Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se